Kazalište u školi

Već dva puta u goste nam je došla lutkarska scena Ivana Brlić-Mažuranić. U razmaku od nekoliko tjedana u našoj školi odigrali su predstave za najmlađe. Prva predstava bila je dobro poznata bajka braće Grimm Vuk i sedam kozlića. Nakon što su svi pozorno pogledali predstavu, zabavili se i dobro promislili o njenoj pouci. Vrijeme je proletilo i na red je došla i druga predstava. Ovaj put mališani su odgledali simpatičnu predstavu Zeko traži mamu. Za kraj predstave dočekalo ih je veliko iznenađenje. Niotkud, na veselje i vrisak učenika pojavio se sveti Nikola. Sa sobom je naravno ponio i poklone, ali u podsjetio djecu što je to lijepo ponašanje.

Voćke za sve

Osam novih voćki posađeno u dvorištu naše škole. Prvi dan hladnog prosinca obilježila je pokoja zraka sunca, ali i nekoliko novih sadnica u dvorištu naše škole. Učenici 1.a i 1.b razreda su uz pomoć svojih razrednih učiteljica i domara uspješno posadili 8 sadnica jabuka, krušaka i dunja.

Sadnice su u našu školu stigle kao donacija „ACT“ fondacije. Cilj sadnje je bio osvijestiti važnost brige prema prirodi te ostaviti zelenije dvorište našim budućim učenicima.

Gdje je Koko?

Povodom godine čitanja peti je razred uz književno djelo Koko u Parizu pomno istraživao tko je bila Mona Lisa slavnog slikara Leonarda da Vincija. Uz prezentacije i izvođenje naučenoga, trojica su učenika snimila i predstavila video-zapis predstavljanja knjige. Napravili su to kao reklamu – zabavno, maštovito i kreativno! Čitati je važno, a sada i budući petaši imaju preporuku za svoju sljedeću lektiru.

Oboji svijet bojama tolerancije

Kako biti svoj, ali i povezan s okolinom, zauzimati se za svoje ciljeve i graditi kvalitetne odnose, uči se od najranijih dana. Učenici 1.b razreda su 16. studenoga obilježili Međunarodni dan tolerancije. To je dan koji nas podsjeća da je bitno uvažavati i poštivati drugačije od nas. Storytelling priča o mačku Tomu bila je uvodna aktivnost iz koje su naučili da je svatko poseban na svoj način te da je upravo različitost naše najveće bogatstvo. Na satu razrednika su održali virtualni susret sa Francuzom Clémenteom koji im se javio iz Španjolske. Ispričao nam je nekoliko zanimljivosti o svojoj kulturi i običajima.  Razgovarali su o značenju riječi poštivanje, uvažavanje, strpljenje, razumijevanje… te su izradili zajednički video kojim poručuju: Obojimo svijet bojama tolerancije!

Poveznica na video: https://shared-assets.adobe.com/link/0e97fe0f-7927-4e46-7f12-9f124fc4923a

Dan izumitelja

Znate li da je u Šibeniku izgrađena prva hidroelektrana u Europi i druga na svijetu? A da je za pokretanje prve hidroelektrane u svijetu na Niagari zaslužan upravo jedan Hrvat? Što je pak zajedničko torpedu i kriminalistici otisaka prstiju? Hrvatski izumitelji.
Kad se budete idući put vozili automobilom do škole, bacite pogled na brzinomjer koji je još jedan u nizu hrvatskih izuma.
Sve ove zanimljivosti i još mnogo drugih možete otkriti na školskim hodnicima gdje su izloženi učenički radovi koji su na satima Tehničke kulture 9. studenoga obilježili Svjetski dan izumitelja izradom edukativnih plakata i maketa padobrana.
Za one najmlađe napravljena je mala “pogodi tko?” igra.
Naglasak je stavljen na hrvatski doprinos svjetskoj znanosti i tehnologiji.
Mala smo zemlja, ali s puno talenata.

Priče jesenskih šešira

Priča šešira Jesenke

Bok, zovem se Jesenka. Izgubila sam se u velikoj veseloj šumi. Dok sam se šetala šumom, upoznala sam vjevericu Vesnu. Ona je najveća vjeverica u šumi. Stavila me na glavu i počela je brzo trčati. Vesna me nosila i nosila dok nismo došle do velike jazbine u kojoj se nalazio jež Rumenko. On ima jako oštre bodlje i jako dobro pleše hip-hop. Rumenko nas je naučio plesati i postali smo plesna grupa Šumi Šumi. Natjecali smo se na šumskom festivalu Jesen je moć i upoznali smo super životinje.

 

Tena Magazin, 5.a

Priča šešira Jesne

Bok, ja sam Jesna. Ispričat ću vam priču kako sam postala jesenski šešir. Jedna djevojčica po imenu Dora me pronašla u ormaru. Dora je imala projekt pa me odlučila ukrasiti, a prije nego li me ukrasila bila sam samo Miki Mouse tanjur. Bila sam toliko lijepa. Jesenski plodovi na meni stvarno se ističu. Dora je bila jako ponosna na moj izgled. Nakon toga, Dora me pokazala drugim šeširima. Svi su bili zadivljeni mojom ljepotom, tada sam znala da sam stvarno posebna. Na sebi sam imala kukuruz, šuške, šipak, žireve i orahe. Dora me pokazala svom razredu, ispričala je našu priču i svi su bili oduševljeni. Taj mi je dan bio najdraži dan u životu.

Dora Matić, 5.a

Dan jabuka

Jeste li znali…

Dan jabuka obilježava se od 1990. godine

– Jabuka spada u porodicu ruža

– Četvrtinu jabuke čini zrak, zato jabuka pluta na vodi

– Stablo jabuke može doživjeti 100 godina

– Jabuku nazivaju kraljicom voća

Radovi učenika 2.b

Jabuka

Jabuka je zdravo voće.

Na sebi ima boje koje hoće.

Crvenu, zelenu, žutu,

Kad dođem kući, čeka me u kutu.

Marta Filipović, 2.b

Jabuka

Jabuko mila, jabuko draga, slatka si,

Kisela, rumena i glatka!

Volim te uvijek, rado te imam,

Crvenu, zelenu, koju god biram.

Katkad mali crvić iz tebe viri,

Zato znam da zdravlje širi.

Ivan Jasprica, 2.b

Jabuka Jana

Na stablu se ljulja jabuka mala

Jabuka Jana, tako se zvala.

Jana je bila prilično sama,

Jer su svi prijatelji otpali s grana.

Radije bi bila sama,

Nego u kući s vama.

Bolje sama nego da joj dođe crvić

U zdjeli banana.

Takav život ima jabuka Jana!

Mirna Gelemanović, 2.b

Jabuka

Jedna jabuka mala,

s grane je pala.

Gdje si se skrila,

Jabučice moja mila?!

Zašto li si tako slatka i fina,

Kad te vidim u meni je milina.

Lara Pranjić, 2.b

TERENSKA NASTAVA NA TSG ŠIMANOVIĆ

Listopad je pronio svoje boje našim zavičajem i podario nam predivne plodove. Dane kruha i zahvalnosti za plodove zemlje obilježili smo odlaskom nižih razreda (1.-4.) na terensku nastavu na Turističko-seljačko gospodarstvo Šimanović u Jastrebarskom.

Ni sitne kapi kiše nisu nas spriječile da uživamo u blagodatima sela. Učenici su posjetili mlin u kojem su imali prilike vidjeti kako nastaje brašno. Zatim su od dobivenog brašna mijesili i oblikovali svoje krušne proizvode. Natjecali smo se u perušanju kukuruza te bacanju kukuruza u košaru.

Najviše je uzbuđenja i veselja izazvala vožnja traktorom. Traktor nas je odveo do farme na kojoj smo razgledali različite strojeve za obradu zemlje. Prošetali smo farmom i vidjeli koze, svinje, konje, krave i kokoši. Okrijepili smo se ukusnim ručkom, a potom uživali u sportskim igrama na prostranom igralištu seljačkog gospodarstva.

Germanizmi u hrvatskom jeziku

Potaknuti Europskim danom jezika koji se obilježava svake godine 26. rujna, prošli smo tjedan u našoj školi posvetili germanizmima u hrvatskom jeziku. Procjenjuje se da u hrvatskom jeziku ima više od 2000 germanizama, a neki su se toliko ustalili da nam se čini neprirodno upotrijebiti hrvatski ekvivalent. Istraživali smo kako su ove posuđenice dospjele u naš jezik, koliko su česte, koje su od njih ušle u standardni jezik, a sve smo to zaokružili našim sastavcima u kojima smo upotrijebili one nezaobilazne u svakodnevnoj komunikaciji. Pogledajte i pročitajte kako nam je to uspjelo!

Učenički radovi

Moja je mama jučer radila kolač od višanja. Trebala sam izvagati 100 g cukra i stavit ga u teglu. Nakon toga sam složila beštek i napravila šlag i kore za štrudlu. Zamijesila sam još i kifle za goste. Kada sam pogledala u uru vidjela sam da se moram ići spremiti. Brzo sam se spremila i stavila supu. Izmela tepih, spremila ruksak za školu i narezala šnite kolača od trešanja. Naravno, meni se uvijek nešto loše desi pa su mi tako pale lojtre na kojima je stajala farba za zid – još sam morala glancati pod. Gosti su došli i svi smo se lijepo podružili i zabavili.

Ana, 7.r.

Ema: „Bila sam na knap s vremenom, ali sam uspjela friško zglancati fleku s majice.“

Luka: „A znaš kaj sam ja radio?“

Ema: „Kaj?“

Luka: „Pohal sam šnicle sa špekom. Skoro me herc strefil!“

Ema: „Si ziher da to ide zajedno?“

Luka: „Ziher sam. Probaj!“

Ema i Luka, 8.r.

Marija: „Glancala sam kuću cijeli dan i stigla na knap.”

Helena: „Da znaš koje sam ja fleke ribala.“

Marija: „Išla sam u dućan po špek i šnicle i skoro me herc strefil kad sam vidjela cijene.“

Helena: „Nekidan sam kupila pokvareno meso. A ziher je pisalo da je friško“.

Helena Marija i Marija, 8.r.

Cvjetko: E, Šiško, si bio na placu?

Šiško: Ne, zašto?

Cvjetko: Na placu ima paradajza i faširanog mesa.

Šiško: Jesi ziher?

Cvjetko: Da! A zašto ti je isflekana majica?

Šiško: Zato što vešmašina ne radi, prali smo ručno i stavili na štrik. Kasnije se i ptica pokakila.

Cvjetko: Ah, nemaš sreće!

Šiško: Znam! Bok, Cvjetko!

Cvjetko: Bok, Šiško!

Bruno kao Šiško, Sven kao Cvjetko, 5.r.

Mama: Vidi sine, nema više ničeg u frižideru. Odi na plac i kupi paradajz, pa u mesnicu po faširano meso i šniclu.

Sin 1: U redu, mama, idem na plac, ali daj više skini te viklere s glave!

Malo kasnije…

Cijela familija jede bolonjez za ručak, i sin se zalije špagetima.

Sin 2: Ahh, koji štreber, nesposobnjaković…      

Mama: Dostaaaa! Sad sine stavi majicu s flekom od špageta u vešmašinu, a onda na štrik da se posuši. Poslije ću je ispeglati peglom.

Leonarda i Dorotea, 6.r.

Dorijan: Hej, Noa, jesi napokon zglancao beštek?

Noa: Ne još, kaj ti delaš?

Dorijan: Ništa, ćaća mi radi, stavlja novi auspuh, sada je otvorio haubu i uzeo šarafziger… Kaj ima kod tebe?

Noa: Mama pravi supu, stavlja šlag na štrudlu… Znaš nju! Koliko je sati?

Dorijan: 13:59. Zaš?

Noa: A joj, kasnim u školu! De mi dodaj kifle i šnitu kruha s nutelom da ih ubacim u ruksak!

Dorijan: Evo! Sretno i požuri!

Noa: Bok!

Dorijan i Noa, 7.r.


Ivan: Maknul bum se z lojtri i otišel bum po cuker za kafu.

Jakov: Meni se ne pije kafa, al mi se jede supa.

Ivan: Nemamo beštek za supu tako da smisli nekaj brzo jer nam ura teče.

Jakov: Onda bum v rikverc po kiflu i štrudlu.

Ivan: A usput zemi i teglu džema od jagoda da namažemo na šnite kruha!

Ivan i Jakov, 7.r.

Dan nenasilja

Učenici 3.a razreda na kreativan način obilježili su da Dan nenasilja. Oni su za zadaću trebali osmisliti i nacrtati svog super junaka koji se bori se bori protiv svakog oblika nasilja. Uz neke njihove crteže možete i pročitati kakvi su to junaci i na kako se oni to zalažu za pravdu i slogu.

Prvi junak stalno razmišlja kako održavati red. Svojim super rukama i brzim nogama sprečava naguravanje
i trčanje po hodnicima, voli s djecom mozgati o tome kako biti još bolji i kako pomoći svakome tko se nađe u nevolji. 

Super heroj Crvena Pravda protiv nasilja bori se plavim zrakama kojima zaustavlja svađu, tučnjavu i nepravdu. 

Posebna super herojčica širi ljubav i radost. Svima se smiješi i na nju se nitko ne može ljutiti. Mirno i lijepo sa svima razgovara i neće stati dok ne zaustavi svakog nasilnika. 

Nitko ne može pobjeći ovim super junacima u njihovoj borbi protiv nasilja!

Super Kid leti visoko iznad grada i pomaže ljudima u nevolji. On nikada nije nasilan jer zna da time nećeš ništa postići. Super Mega Hrčak protiv nasilja se bori tako što se sklupča u kuglu i kotrlja gradom. Kada vidi nasilje nad ljudima ili djecom ispali svoju munju dobrote i tako spašava svijet. General Josip bori se protiv nasilja tako da svakog upozorava o lošim djelima koje radi, puno priča s ljudima i objašnjava im da je nasilje veliko zlo. Super Lucia ima moć da leti. Ako slučajno vidi da netko nekog tuče odmah doleti i spašava situaciju.